Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja
Stanje od papira treći je rad Maje Marković (o prvom radu ovdje, a o drugom ovdje) koji pažljivo ustanovljuje razine kojima se kretala arhitektica Zoja Dumengjić projektirajući bolničke i srodne prostore, te prvi rad koji izlaže u Galeriji „Zoja Dumengjić“ pri KBC Split, jednom od najuspješnijih bolničkih objekata u Hrvatskoj, koji tek treba valorizirati u globalnom kontekstu. Marković je započela svoje istraživanja u ozdravljujućim sferama Zoje Dumengjić još 2019. godine, kroz istraživački modul pod nazivom “Skrb i solidarnost” projekta “Retropolis” Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (molimo vidjeti: Istraživački modul 1, Istraživački modul 2, Istraživački modul 3), uvidjevši istom značaj koloritnog spektra kojim Dumengjić operira pri oblikovanju interijera skrbi i brige za najugroženije članove zajednice. Stanje od papira minuciozno isprepleće arhivski papir, istovremeno i simbol arhivske potrage za arhitektonskim djelima koja su preživjela samo na papiru, i krhkosti ljudskog zdravlja koje često zapinje u zdravstvenim kartonima pretrpanim birokratskim ladicama medicinskih sistema, s fotografijama sa kojih odgonetava posvećenost kojom je Dumengjić tražila humane dimenzije oblikovanja za potrebe liječenja bolesnih i povrijeđenih – oblikovanja koje je bilo i urbanističko i arhitektonsko i dizajnersko. Dosljedna svojoj praksi transformacije dvije dimenzije fotografije u multi-dimenzionalni objekt, Maja Marković upućuje na nove interpretacije prostora skrbi Zoje Dumengjić.
Pročitaj više...Urbanologije obuhvaćaju aktivnosti UIII-a koje se odnose na istraživanja grada, urbaniteta, urbanizma, prostorne teorije, kao i na urbanu antropologiju i sociologiju te vizualnu antropologiju.
Pročitaj više...Osnovno pitanje koje postavlja projekt Retropolis jest: jesu li bolje budućnosti čovječanstva anticipirane u 20. stoljeću izgubljene? U vrlo konkretnom slučaju, kroz projekt se sondira vrijeme u kojem se istovremeno artikuliraju nacrti boljeg i pravednijeg društva i otpor konzervativnim silama koje dijele ljude prema rasama ili nacijama. Moderni Zagreb nastaje 1930-ih, projicira se i preko Save (i danas Novi Zagreb) u krilu novoosnovanog Građevnog ureda, dok gradom i zemljom kolaju progresivne ideje napretka Radničke komore Božidara Adžije i Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara, umjetnička stremljenja konstruktivizma i zenitizma, te brojne radničke i ženske novine. U to vrijeme formiraju se znakoviti manifesti za budućnost čije su ideje relevantne i danas: pravo na jednakost među ljudima, pravo na rad, stan i zdravlje, pravo na umjetničke slobode i slobodu govora, ukratko – pravo na grad. Aktualni i u doba antropocena, ti manifesti predstavljaju mentalne, emotivne i imaginativne repertoare koji snažno transformiraju svakodnevicu, dizajn postaje alat društvenog napretka, a umjetnost je ontološki povezana s humanističkim i prirodnim znanostima i tehnologijom.
Pročitaj više...Projektom "Koraci grada" otvorena je nova faza u urbanološkim istraživanjima kojima se udruga bavi. Uvođenjem teorijskog presjecišta dvostruke ontologije odnosa između modernosti filma i grada, nastala je i prva hrvatska teorijska čitanka unutar tog pravca. Kroz projekt "Koraci grada: NOVI NOVI ZAGREB" fokus ostaje na Ulici grada Vukovara, te se uspoređuje, lefebvrijanskim jezikom rečeno, "življeno iskustvo" s tek djelomičnom izvedbom "koncepta" centra grada, ali se istovremeno fokus širi na rezidencijalni dio Zagreba kojeg i 65 godina nakon početka njegove gradnje zovemo Novim, kao i na negativnu posljedicu modernističkog zoniranja - i danas izoliranu (post)industrijsku zonu Žitnjak u čijem se srcu nalazi umjetnička organizacija Atelieri Žitnjak. Što se događalo s umjetničkom zajednicom od razdoblja socijalističkog modernizma do danas, od umjetničkih ateljea u centru grada te njihovog planiranja u novogradnjama tijekom 1950-ih i 1960-ih do današnje marginalizacije u industrijskoj zoni, jedno je od glavnih pitanja kojima se projekt bavi, dok je aktivistički cilj zaštita urbanog koncepta Ulice grada Vukovara te Novog Zagreba.
Pročitaj više...Predavanje i noćna šetnja arhitektice Armine Pilav
Pročitaj više...Današnja Avenija grada Vukovara metaforički je i fizički poligon socijalističkog modernizma na kojem je počela izgradnja Zagreba nakon 2. svjetskog rata. 1957. godine, tada Avenija proleterskih brigada bila je i mjestom na kojem su se snimali propagandni filmovi o modernom gradu u nastajanju.
Pročitaj više...U 2012. u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu, ArchitekturZentrum Wien i JUSP-Jasenovac, a u ko-kustoskoj interpretaciji Ivana Ristića i Sonje Leboš te uz najljubazniju i velikodušnu pomoc gđe Ksenije Bogdanovic, priredjena je u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu izložba "Bogdan Bogdanović-Ukleti neimar", prva posthumna izložba u Hrvatskoj o velikom neimaru jugoslavenskog protomodernizma koji je republiku-koja-to-tek-treba-postati zadužio ostavštinom niza spomenika i spomen-cjelina, uključivši i primjerke njegovih knjiga iz osobne ostavštine.
Pročitaj više...Mnemosyne je projekt koji započinje 2009. godine kao autorski koncept kulturne i urbane antropologinje, kustosice i istraživačice Sonje Leboš. Tijekom 2010. godine, uz podršku Evropske komisije i programa Evropa za građane - European Remembrance, projekt Mnemosyne. Theatre of Memories-Phase 1: Getting Together obuhvatio je niz aktivnosti u Zagrebu i Pragu. Katalog projekta dostupan je ovdje, a možete poslušati i dio glazbene interpretacije u izvedbi Manje Ristić. U suradnji s organizacijom multimedijalnih umjetnika Auropolis te uz izniman angažman Manje Ristić i podršku Grada Beograda i Centra za kulturnu dekontaminaciju, izvedene su dvije predstave Kazalište sjećanja, u kazalištu "Vuk Karadžić" i u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.
Pročitaj više...