retropolis

Osnovno pitanje koje postavlja projekt Retropolis jest: jesu li bolje budućnosti čovječanstva anticipirane u 20. stoljeću izgubljene? U vrlo konkretnom slučaju, kroz projekt se sondira vrijeme u kojem se istovremeno artikuliraju nacrti boljeg i pravednijeg društva i otpor konzervativnim silama koje dijele ljude prema rasama ili nacijama. Moderni Zagreb nastaje 1930-ih, projicira se i preko Save (i danas Novi Zagreb) u krilu novoosnovanog Građevnog ureda, dok gradom i zemljom kolaju progresivne ideje napretka Radničke komore Božidara Adžije i Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara, umjetnička stremljenja konstruktivizma i zenitizma, te brojne radničke i ženske novine. U to vrijeme formiraju se znakoviti manifesti za budućnost čije su ideje relevantne i danas: pravo na jednakost među ljudima, pravo na rad, stan i zdravlje, pravo na umjetničke slobode i slobodu govora, ukratko – pravo na grad. Aktualni i u doba antropocena, ti manifesti predstavljaju mentalne, emotivne i imaginativne repertoare koji snažno transformiraju svakodnevicu, dizajn postaje alat društvenog napretka, a umjetnost je ontološki povezana s humanističkim i prirodnim znanostima i tehnologijom.

Projekt Retropolis u 2019. godini podrazumijeva i umjetničko istraživanje koje se bavi pitanjem socijalističke estetike i etosa kao prijepornim pitanjem hrvatskog društva, dodatno opterećenim falsifikacijama povijesti i brutalnostima neoliberalnih i konzervativnih politikantskih struja. Ovo umjetničko istraživanje zadire u korijene te estetike koji sežu u vrijeme prije 2. svjetskog rata, naglašavajući ulogu žena u formiranju boljeg društva. Jedan segment istraživanja proučava progresivni tisak, s naglaskom na emancipatorski "Ženski svijet" (izlazio od 1939. do 1941.), dok drugi segment istraživanja propituje i kritički se reflektira na rad Zore Dumengjic. Dumengjic od 1930. radi kao projektantica u Higijenskom zavodu i Školi narodnog zdravlja, gdje se i specijalizirala za objekte zdravstvene namjene, pri čemu su je inspirirali zdravstveni objekti finskog arhitekta Alvara Aalta.