Trnjanske psihogeografije
Govor na Trnju drastično se promijenio u zadnjih pedeset godina. Nekadašnje gradske kajkavštine kojom se služio radnički sloj više nema – izumrla je sa svojim govornicima – a kasniji Trnjani bili su pod neprekidnim utjecajem štokavštine kroz medije (televiziju naročito), dok je fluktuacija stanovništva nepovratno promijenila jezičnu sliku Trnja. Mnogi su Trnjani dobivali stanove u drugim dijelovima grada jer se im kuće i čitave ulice rušene da ustupe mjesto novim zgradama, stambenim i poslovnim, u koje su se uselili novi stanovnici, mahom štokavci. Ipak, kajkavština se nije povukla – koliko je štokavština djelovala na zatečenu kajkavštinu, toliko je i ona djelovala na invazivnu štokavštinu te su u tom međudjelovanju promijenjeni leksik, sustav akcenata, sintaksa... No, na Trnju je uvijek bio očit i izrazit utjecaj jezika koji su u gospodarskom i kulturnom smislu bili dominantni u nekom vremenu. Nekoć je to bio njemački, danas je engleski...
O autoru
Borivoj Radaković se u svojim romanima i dramama bavi upravo govorom Trnja i registrira pojedine faze kroz koje zadnjih desetljeća prolazi trnjanština. Njegova će književna večer na Trnju stoga biti trnjanski putopis u maniri psihogeografije – pojedini gradski toposi će tako biti u drugom planu, ali likovi, njihov govor, njihov humor i pogled na svijet i društvena kritika bit će punktovi na kojima ćemo se zaustavljati u zanimljivoj šetnji kroz jezik i vrijeme na Trnju.
