Presjecišta prostornog planiranja i socijalne medicine

prof.dr.sc. Ankica Senta Marić, dr.sc. Tamara Bjažić Klarin, Andrija Štampar
05. 10. 2019. - 05. 10. 2019.
Škola narodnog zdravlja
Obilazak Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" uz predavanja prof.dr.sc. Ankice Sente Marić i dr.sc. Tamare Bjažić Klarin i projekcije filmova iz arhiva Škole

5. listopada 2019.
početak obilaska:10.45 h (sastanak ispred glavnog ulaza Škole)
kraj programa: oko 13 h

Prije 100 godina, 1919. godine, dr. Andrija Štampar prihvatio je radno mjesto načelnika Higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Njegovom zaslugom ta država je u samo pet godina osnovala 250 socijalnih medicinskih ustanova. Štamparova sanitarna politika u Zagrebu je u tih pet godina omogućila djelovanje Epidemiološkog zavoda, Zavoda za socijalnu medicinu i higijensku propagandu, Škole za sestre pomoćnice, Dispanzera za TBC, Državne ambulante za liječenje veneričnih bolesti, Školske poliklinike, Državnog dispanzera za njegu dojenčadi, proširen je Pasteurov zavod i osnovane zdravstvene stanice u Šestinama, Kašini i Pušćoj Bistri sa sestrom higijeničarkom. Uz to, gradska općina otvorila je Gradski ambulatorij za malu djecu, za školsku djecu, za venerične bolesti kao i modernu gradsku raskužnicu. Na kraju tog petogodišnjeg razdoblja Štampar je ispisao i 10 postulata socijalne medicine, od kojih izdvajamo: 1) Važnije je obavještavanje naroda od zakona; 2) Ljekar ne smije biti ekonomski zavisan od bolesnika, jer ga ekonomska zavisnost sprečava u njegovim glavnim zadacima; 3) U pitanju narodnog zdravlja ne može se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih; 4) Glavno mjesto ljekarskog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi žive, a ne laboratorije i ordinacije. Zagrebačka Škola narodnog zdravlja osnovana je 4. rujna 1926. godine, a 1927. godine useljava se u zgradu koju koristi i danas.

Obilazak zgrade Škole narodnog zdravlja koja nosi Štamparovo ime, kao i historiografska predavanja o presjecištima načela socijalne medicine i novog prostornog planiranja koje nastaje u Zagrebu u to vrijeme, uz projekcije filmova iz arhiva Škole, organizira se u svrhu poticanja propitivanja nasljeđa Andrije Štampara u zdravstvenim politikama u RH danas i njihovoj sprezi s trendom manipuliranja prostorom kao resursom.

Obilazak Škole narodnog zdravlja dio je projekta RETROPOLIS Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), a organizira se u suradnji sa Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Više na: www.uiii.hr

Podrška: Grad Zagreb – Ured za kulturu

Rad UIII-a institucionalno podržava Zaklada Kultura nova.

O autorima

Tamara Bjažić Klarin 

TAMARA BJAŽIĆ KLARIN je viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog rada su arhitektura i urbanističko planiranje Hrvatske u 20. stoljeću s fokusom na modernizacijske procese, razmjenu znanja i javni angažman arhitekata. Autorica je knjiga “Ernest Weissmann. Društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939.” (2015.) i “Za bolji, ljepši Zagreb!” – arhitektonski i urbanistički natječaji između dva svjetska rata” (2019., u tisku). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata i konferencija u zemlji i inozemstvu. Stipendistica je Francuske vlade i Švicarske nacionalne zaklade za znanost zahvaljujući kojoj je bila akademski gost na ETH u Zürichu. Urednica je i ko-urednica dvije knjige, autorica više znanstvenih radova, poglavlja u knjigama, stručnih tekstova, tekstova u katalozima izložaba i enciklopedijskih jedinica. Dugogodišnja je suradnica Hrvatske radio televizije. S Ana Marijom Habjan i Anom Danom Beroš scenaristica je više dokumentarnih filmova i televizijskih emisija o arhitekturi.

U sklopu istraživanja djelovanja arhitekta Ernesta Weissmanna intenzivno se bavila radom Odjela za sanitarnu tehniku Škole narodnog zdravlja i arhitekturom zgrada namijenjenih zdravstvu. 

Ankica Senta Marić

Prof. dr. sc. Ankica Senta Marić
Osnovnu školu i gimnaziju završila u Metkoviću, a diplomirala na Biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Zaposlila se na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1978 i radila do umirovljenja 2017. godine na Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada. Završila je poslijediplomski studij iz Zdravstvene ekologije na Medicinskom fakultetu te stekla akademski stupanj magistra i doktora medicinskih znanosti u polju Javnog zdravstva i zdravstvene zaštite. U izvanrednog profesora izabrana je 2011. godine. Predavala na Medicinskom fakultetu zdravstvenu ekologiju kao i na Medicinskom fakultetu u Splitu i Osijeku do njihovog osamostaljenja. Također sudjelovala u poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu u Zagrebu iz područja javnog zdravstva. Područje znanstvenog i stručnog rada je zaštite voda u prirodi, balneologije iz čega su i objavljeni radovi. Aktivno sudjelovala u znanstvenim i stručnim projektima. Bila je predavač i nositelj 3 kolegija na Zdravstvenom veleučilištu- sanitarni smjer. Voditelj je Laboratorija za ispitivanje voda od 2005-2017.