Promišljanje revitalizacije donjogradskih blokova

Tema simpozija:

Zagreb se već neko vrijeme suočava s trendom rasta koji će se nastaviti, uz činjenicu da se taj trend manifestira uglavnom kroz širenje gradskog teritorija. U vremenima koja nagovještaju oskudicu urbanih prostornih resursa, donjogradski blok posjeduje ogromni potencijal za doprinos rastućim zahtjevima kvalitetnog urbanog života.

O radu tvrtke Proixample diskutira se kao o referentnom primjeru revitalizacije za Zagreb, u smislu strategija obnova, načina korištenja, iskustava lokalne zajednice, mogućnosti financiranja te organizacije i strukturiranja potencijalnih partnerstava.

Govoreći o projektu sustavne obnove povijesne gradske četvrti l'Eixample ravnatelj specijalizirane agencije Carles Blasco Bayot objasnio je da je ključno zadovoljiti šest kriterija. „Važno je spriječiti nekontrolirano širenje grada, važno je zadržavanje stanovništva u centru, zatim unapređivanje kvalitete života i privlačenje novih stanovnika u centar, osiguravanje održivosti i to od planerske preko ekonomske pa do ekološke razine, te uključivanje svih društvenih čimbenika u čitav proces,“ rekao je Bayot. Uz to, vrlo važnim smatra suživot raznih dobnih skupina u centru grada (dakle, postojanje i održavanje, a ne izbacivanje školskih ustanova), a vrlo problematičnim smatra što se u Zagrebu vlasnicima točno ne propisuje na koji način trebaju održavati nekretnine u svom vlasništvu.

Njegovo je izlaganje pozorno slušala aktivistica Zelene akcije i nezavisna zastupnica u Gradskoj skupštini Vera Šimek Petrinjak, koja je Barceloni zavidna na provođenju plana, kakav je Zagreb imao još prije 30-ak godina, no nikada nije bio ostvaren: „Kada su naši „developeri“ počeli napad na Donji grad i njegove blokove na koje su gledali isključivo kao na građevinske parcele i kada se GUP počeo mijenjati prema njihovim potrebama, mi smo dali niz primjedaba i iznijeli mnoge kritike. No odlučeno je da unutrašnjosti blokova mogu puniti novom izgradnjom i to po potpuno neodrživom koeficijentu od 4,5 metara na 1 metar četvorni.“ Šimek Petrinjak je također naglasila da revitalizaciju Donjeg grada treba planrati u cijelosti, a ne blok po blok.

Čelnik građanske inicijative Pravo na grad Teo Celakoski kaže da se „kod nas problemi, kao što je situacija u Donjem gradu, ističu na političkoj razini tek onda kada se instrumentalno mogu iskoristiti u službi velikog financijskog interesa“.

Svi se slažu da je obnova zapuštenih blokova nužna, ali ne po cijeni nestanka javnog prostora i isključivog oplođivanja privatnog kapitala, nego kroz sustavni projekt koji bi trebao biti na tragu prakse Barcelone.

Urbanistica Dafne Berc pak naglašava kako je analitičko istraživanje koje je provela (u suradnji s arhitektima Markom Sančaninom i Lucianom Basaurijem) pokazalo da je zagrebački GUP iz 1986. godine bio na dobrom tragu, ali je rat prekinuo tradiciju dobrog planiranja u Zagrebu.

Kulturna antropologinja Sonja Leboš izrazila je svoju bojazan od prvog potresa.

Na kraju, Blasco Bayot ukazao je na brojne EU programe kojima se može zatražiti pomoć za poboljšanja kvalitete života, održivost života u gradu, transport, zbrinjavanje otpada, i dr. Također, ukazao je na značaj transparentnog planiranja koje trebaju monitorirati brojni akteri suživota u gradu.

Dio rasprave možete poslušati na našem Youtube kanalu ovdje.

Dokumentaciju predavanja Carlesa Blasca Bayota pogledajte ovdje.

Više o nastavku projekta Blokiranje koji je nastavljen u su-organizaciji ANALOG-a, Društvenog centra Mosor i Platforme 9.81 čitajte ovdje.