Eko-film festival
Program
Ljetno kino Goveđari, 2-3.rujna 2022.
PETAK, 2. rujna 2022.
21.00
“Horizont”, trajanje 25 minuta
Režija, scenarij, naracija: Tanja Deman, kamera: Tanja Deman, Hrvoje Franjić, montaža: Iva Kraljević, dizajn zvuka: Hrvoje Nikšić, dron: Niko Gulam, produkcija: Kreativni sindikat (HR)
21.30
“Žene minorne spekulacije”, trajanje 60 minuta
Režija i tekst: Nicole Hewitt, slika&glazba: Ivan Slipčević, montaža: Hrvoslava Brkušić, dizajn zvuka: Hrvoje Nikšić, produkcija: Studio Pangolin (HR)
SUBOTA, 3. rujna 2022.
21.00
“Nulti krajolik”, trajanje 71 minuta
Režija: Bruno Pavić, kamera: Andrea Kaštelan, montaža: Slobodan Jokić, Dragan Đokić, zvuk: Vjeran Šalamon, produkcija: Udruga Kazimir (HR)
22.15
Razgovor s autorom filma Brunom Pavićem (moderatorica: Sonja Leboš)
Organizacija i produkcija: Bona mente (Galerija Stara skula, Goveđari) u suradnji s Udrugom za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (Zagreb)
Podrška: Dubrovačko-neretvanska županija, Nacionalni park „Mljet“, Adriatic Luxury Hotels – Hotel „Odisej“, Mljet; Općina Mljet
Zahvala: Kino Mediteran
Autorica koncepta Eko-film festivala „Mljet“ i kustosica filmskog programa: Sonja Leboš, kult. antropologinja
Ovogodišnje pilot izdanje Festivala predstavlja filmove „Horizont“ vizualne umjetnice Tanje Deman, „Žene minorne špekulacije“ multimedijalne umjetnice Nicole Hewitt, koji je ove godine ovjenčan nagradom „Vedran Šamanović“ na našoj najvećoj manifestaciji filmske umjetnosti u Puli, te „Nulti krajolik“ mladog video-umjetnika i filmaša Brune Pavića, nagrađenog nagradom „Dokumetar“ za najbolji hrvatski dokumentarac u 2021. godini. Ovi filmovi su ujedno i manifest Eko-film festivala „Mljet“: briga za naš Jadran i povezana svjetska mora, ekologija iz feminističke perspektive, povezanost umjetnosti i kulture življenja i održivosti života na Zemlji.
Eko-film festival „Mljet“ vođen je ekosofijskim načelima Felixa Guattarija i njegovog djela „Tri ekologije“ što podrazumijeva eko-političku artikulaciju utemeljenu na tri ekološka registra: mentalnom (psihološkom), društvenom i okolišnom. Festival je posvećen filmovima i diskusijama koje prenose imperativ koegzistencije i međuzavisnosti svih oblika života na Zemlji u svrhu održivosti njenih resursa, promoviraju okolišnu pravdu kao pojam koji obuhvaća ekološke, društvene i ekonomske dimenzije, ukazuju na duboku povezanost okolišnih politika i društveno-ekonomskih odnosa, ali i inspiriraju ljepotom te potiču stvaranje društvene i ekološke harmonije. Važan aspekt Festivala biti će eko-feministički, čime njegovi pokretači ukazuju na značaj rodnog balansa u promišljanju održivijeg svijeta Također, filmovi koji će se prikazivati ukazivati će na značaj mora kao počela i izvora života i našu nedostatnu brigu za stanovnike njegovih dubina i plićaka. Festival se odvija se u jedinstvenom okružju Nacionalnog parka Mljet, omogućavajući tako jedinstveno filmsko iskustvo u bajkovitom okružju Ljetnog kina u Goveđarima.
U budućnosti glavni filmski program Festivala organizatori planiraju popratiti cjelogodišnjim događanjima poput promocija knjiga, multimedijalnih izložbi, ekoloških i eko-gastro radionica, filmskih i foto radionica za djecu i mlade iz lokalne zajednice, rezidencijama za antropologe, scenariste, filozofe, umjetnike i brojne druge profesije koje se bave temama održivosti života na Zemlji.
O filmovima
“Horizont”, 25’/boja/2021/HR
Režija, scenarij, naracija: Tanja Deman, kamera: Tanja Deman, Hrvoje Franjić, montaža: Iva Kraljević, dizajn zvuka: Hrvoje Nikšić, dron: Niko Gulam, produkcija: Kreativni sindikat
Film “Horizont” intimna je posveta moru koja istovremeno izražava duboku zabrinutost za ono što mu mi, ljudi, činimo. “U vrlo kratko vrijeme promijenili smo kemijsku strukturu mora”, kaže Tanja Deman. To kratko vrijeme je vrijeme kapitalocena, vrijeme ekstremne ekstrakcije prirodnih resursa kako bismo, navodno, živjeli sve bolje. Kao što kaže autorica u sinopsisu filma: “Ovaj filmski esej, snimljen na najudaljenijem izoliranom otoku Jadrana, na otvorenom moru, promatra praiskonski morski pejzaž i slojevite ekološke promjene mora koje ga okružuje.“ Možda su baš ti samotni otoci naše referente točke koje moramo naučiti očuvati kao najveće bogatstvo koje poznajemo. Ili, možda bolje – tek trebamo upoznati i zavoljeti, jer Jadran je sada, kako ustvrđuje film: „opustošeno more“. I takvo, opustošeno, još uvijek nas hrani i liječi. A mi? Kako mi uzvraćamo? Mi dopuštamo da ga zagađuju fekalije iz kruzera i nelegalnih kanalizacijskih ispusta, dizel iz mega-jahti koje često sidre ilegalno, neregulirana ribogojilišta,... Predočavajući nam svjetionik u krupnom planu, „Horizont“ postaje jasan signal za uzbunu.
Trailer: https://vimeo.com/525547934
“Žene minorne spekulacije”, 60’/boja/2021/HR
Režija i tekst: Nicole Hewitt, slika i glazba: Ivan Slipčević, montaža: Hrvoslava Brkušić, dizajn zvuka: Hrvoje Nikšić, produkcija: Studio Pangolin
„Vidimo vodu, čujemo glas“, prve su riječi u filmu “Žene minorne špekulacije”. Hewitt majstorski transponira medij filma u aparat za proučavanje našeg odnosa s prirodom, usklađujući, kako kaže, tu mrežu digitalnih piksela s ljudskim očnim tlakom. Autoričina feministička perspektiva ima trans-povijesni karakter: vodi nas tragom neolitskih figurina u Podunavlju. Kako piše Dina Pokrajac: “Antropomorfne figure nađene na području nekadašnjeg Istočnog bloka simboliziraju nevidljivost ženskih i minornih povijesti koju pratimo u rasponu od 6000 godina i približavaju nam dosad neistraženo područje suvremene arheologije kao i rodno osviješteno promišljanje povijesti”. Povijest naših rijeka i naših mora – naša je povijest, povijest našeg odnosa spram prirode ali i povijest međuljudskih odnosa u dugom trajanju.
Film „Žene minorne špekulacije“ dobitnik je nagrade „Vedran Šamanović“ na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu.
“Nulti krajolik”, 71’/boja/2020/HR
Režija: Bruno Pavić, kamera: Andrea Kaštelan, montaža: Slobodan Jokić, Dragan Đokić, zvuk: Vjeran Šalamon, produkcija: Udruga Kazimir
“Nulti krajolik” Brune Pavića više je od puste post-apokaliptične elegije. Kamerom vješto zabilježeno i potom majstorski montirano pretapanje svakodnevice post-industrijskih predjela Sućurca i Vranjica te smećem zatrpanog Karepovca s izvedbenim varijacijama niza umjetnika daje kao rezultat estetski, ali i etički promišljene duge kadrove. U nekima se tako sreću Vasko Lipovac i Andrei A. Tarkovsky (kako je zapisao Marko Njegić u Slobodnoj Dalmaciji nakon što je ovaj film otvorio 26. Splitski filmski festival), a u nekima se ćuti vizualni eho filma “Anno Domini 1573” Vatroslava Mimice, što nas podsjeća da je apokalipsa stanje ljudskog duha i trans-povijesni fenomen. Majstorsko oblikovanje zvuka koje potpisuje Vjeran Šalamon podcrtava atmosferu koja ne dozvoljava ravnodušnost.
“Nulti krajolik” dobitnik je nekoliko nagrada, ističemo nagrade Dokumetar za najbolji hrvatski dokumentarni film 2021. i “Ivan Martinac” Splitskog filmskog festivala 2021 te specijalno priznanje Međunarodnog festivala Signes de Nuit 2021.
Trailer: https://youtu.be/k4SML6f4k24
O autorima
Tanja Deman (1982) diplomirala je skulpturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i završila poslijediplomski studij Lens-based Media na Piet Zwart Institutu u Rotterdamu. Izlaže od 2000., te je dobitnica nekoliko nagrada. Deman koristi medije fotografije i videa, pri čemu proučava psihologiju okoliša kroz djela arhitekture, krševite pejzaže te evociranje filmskih ambijenata, promatrajući dinamiku društveno-političkog urbanog prostora u kojem živimo, u odnosu na onu koji smo naslijedili. Njeni video radovi prikazivani su na nizu domaćih i inozemnih festivala.
Nicole Hewitt (1965) diplomirala je na Akademiji likovne umjetnosti u Brightonu i specijalizirala lutka animaciju u Studiju Jirija Trnke u Pragu 1988. Magistrirala je Fine Art Media na Slade School of Art u Londonu 2002., gdje je 2013. i doktorirala. Od1986. bavi se animiranim i eksperimentalnim filmom koji su redovito uvrštavani na medjunarodne festivale i izložbe. U svojim radovima istražuje mogućnosti dokumentarnog jezika unutar fiktivne strukture, propitujući specifičnosti filmskog iskaza kao i odnos između prikaza i retorike, te fiktivnog i stvarnog vremena. Predaje animaciju i eksperimentalni film na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Bruno Pavić (1988) diplomirao je na Odsjeku za film, medijsku umjetnost i animaciju Umjetničke akademije u Splitu. Bavi se filmom i video umjetnošću. Osnivač je prvog hrvatskog festivala posvećenog video-umjetnosti – Split Videoart Festivala.
https://brunopavic.wordpress.com