Mnemosyne :: Jasenovac na filmu

Ana Kršinić Lozica, Sonja Leboš, Nataša Mataušić, Bogdan Žižić
25. 10. 2019. - 26. 10. 2019.
Akademija dramske umjetnosti F22 Frankopanska 22
25. i 26. 10. 2019.

PROGRAM:

25.10. petak, 17-19 h

Uvodna predavanja

Sonja Leboš
MNEMOSYNE :: O proizvodnji onog što je bilo
Ana Kršinić Lozica
REPREZENTACIJE JASENOVCA NA FILMU

26.10. subota, 10.30 -13 h

Radionica analize filmova

26.10. subota, 13-14

Tribina: Dokument, film, povijest


Događanje je besplatno i otvoreno za javnost, samo za
radionički format (koji je također besplatan) u subotu 26.10. od 10.30-13.00 molimo prijave na: udrugaiii@gmail.com do 24.10. u ponoć. Mjesta ima dovoljno, prijave su potrebne samo zato da znamo koliko pomoćnog materijala da pripremimo.

Koncept i organizacija:
Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII, Zagreb) u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti (ADU, Zagreb) i Centrom za kulturnu dekontaminaciju (CZKD, Beograd)

Podrška: Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)
Rad UIII-a institucionalno podržava Zaklada Kultura nova.

25.10. petak, 17-19 h

Uvodna predavanja

Sonja Leboš
MNEMOSYNE :: O proizvodnji onog što je bilo
Ana Kršinić Lozica
REPREZENTACIJE JASENOVCA NA FILMU

26.11. subota, 10.30 -13 h

Radionica analize filmova

Na koji način se prošlost jasenovačkog logora i 2. svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu? Kakvi se značenjski odnosi uspostavljaju između prošlosti i sadašnjosti odnosno kakvi su režimi povijesnosti u filmovima o jasenovačkom logoru? Kakav je društveni prostor filmskog prezenta? Iz koje pozicije se tumači prošlost? Koji su performativni aspekti filma? Kako danas govorimo o Jasenovcu? Ovo su samo neka pitanja na koje ćemo kroz radionički format skicirati odgovore uz pomoć analize diskursa niza filmova posvećenih jasenovačkom logoru i traumama 2. svjetskog rata. Obrađivati će se filmovi značajnih autora hrvatskog i jugoslavenskog filma poput Bogdana Žižića, Gojka Kastratovića, Vladimira Tadeja, Vatroslava Mimice i drugih.
Voditeljice radionice: Ana Kršinić Lozica i Sonja Leboš

26.10. subota, 13-14

Tribina: Dokument, film, povijest

Sudjeluju: Nataša Mataušić (Hrvatski povijesni muzej), Bogdan Žižić (autor filmova "Jasenovac", 1966. i "Jasenovački memento", 2015.), Dado Ćosić, glumac ("Eichmann u Jerusalemu", Zagrebačko kazalište mladih, 2019.)

Više informacija i biografije autora, sudionika i voditelja radionice na: www.uiii.hr

Događanje je besplatno i otvoreno za javnost, samo za
radionički format (koji je također besplatan) u subotu 26.10. od 10.30-13.00 molimo prijave na: udrugaiii@gmail.com do 24.10. u ponoć. Mjesta ima dovoljno, prijave su potrebne samo zato da znamo koliko pomoćnog materijala da pripremimo.

Koncept i organizacija:
Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII, Zagreb) u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti (ADU, Zagreb) i Centrom za kulturnu dekontaminaciju (CZKD, Beograd)

Podrška: Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)
Rad UIII-a institucionalno podržava Zaklada Kultura nova.

O autorima

ANA KRŠINIĆ-LOZICA je diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008.), gdje je trenutno doktorandica na Poslijediplomskom studiju književnosti, filma, izvedbenih umjetnosti i kulture pod mentorstvom dr. sc. Renate Jambrešić-Kirin. Od 2005. godine radi kao free-lance kustosica i likovna kritičarka, a od 2010. do 2017. godine radi kao znanstvena asistentica u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Za doktorsko istraživanje na temu (post)socijalističke kulture sjećanja u Hrvatskoj dobiva stipendiju Francuske vlade u sklopu koje provodi ak. god. 2014./15. na École des hautes études en sciences sociales (EHESS) u Parizu pod vodstvom dr.sc. Erica Michauda. Bavi se temama koje se nalaze na presjecištu arhitekture, vizualnih umjetnosti i književnosti, kroz prizmu odnosa pamćenja, ideologije i kolektivnih identiteta u razdoblju od 2. svj. rata do danas.

SONJA LEBOŠ, autorica, urednica, kandidatkinja za doktoricu znanosti na Sveučilištu u Zadru (radni naslov: Grad na filmu, film u gradu), etnologinja i kult.antropologinja te hispanistica (FF u Zagrebu), ekspert za kulturni turizam (Sveučilište u Bolonji) i likovni pedagog (Freie Hochschule Stuttgart), studirala arhitekturu i scenografiju u Zagrebu i Pragu. Autorica projekta Mnemosyne, unutar kojeg je, između ostalog, predstavljena u Hrvatskoj i prva posthumna izložba o Bogdanu Bogdanoviću.

NATAŠA MATAUŠIĆ, voditeljica Zbirke fotografija, filmova i negativa u Hrvatskom povijesnom muzeju. Prema vrsti materijala Zbirka je podijeljena na fotografije, filmove, negative, albume i dijapozitive.Zbirka sadrži reportažnu ratnu fotografiju i to snimke fotografskih službi iz vremena Nezavisne Države Hrvatske (Foto ureda Državnog i promičbenog ureda kod Predsjedničtva vlade NDH, Hrvatske izvještajne službe, Promičbe i fotografa u vojnim jedinicama), kao i fotografa u fotosekcijama Propagandnog odjela ZAVNOH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske), Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Slavonije i Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Dalmacije. Među fotografima čije se fotografije čuvaju u Zbirci svakako treba istaknuti Milenka Mitrakovića, Gjuru Griesbacha, Mladena Grčevića, Edmunda Stögera, Ivana Softu, Dragutina Rajtarića, Milana Pavića, Huge Fischer Ribarića, Elvire Kohn, Mladena Ivekovića, Marijana Szaba, Đure Vrkljana,Vladimira Bakarića…Razdoblje socijalizma je zastupljeno s fotografijama obnove, izgradnje, radnih akcija, kongresa te fotografijama iz razdoblja planske privrede i tehnike. Osamostaljenje Republike Hrvatske i Domovinski rat dokumentira više od 3000 sakupljenih fotografija koje su snimili profesionalni fotoreporteri ali i fotografi amateri sudionici ratnih zbivanja.

BOGDAN ŽIŽIĆ hrvatski je reditelj i scenarist pretežno kratkih i dokumentarnih filmova.Bogdan Žižić je rođen u Solinu, diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od najplodnijih hrvatskih autora kratkometražnih dokumentarnih i igranih (pokatkad i eksperimentalno usmjerenih) filmova, često nagrađivanih na međunarodnim festivalima (Oberhausen, Leipzig, Krakov, Sofija, Trst, New York, Atlanta i dr.). Od 1960-64. radi kao dramaturg u Zagreb filmu, a kao režiser debitira dokumentarnim filmom Poplava (1964.) o poznatoj velikoj poplavi u Zagrebu.

Izbor iz filmografije:


Kuća (1975.)

Ne naginji se van (1977.)

Daj što daš (1979.)

Rani snijeg u Münchenu (1984.)

Cijena života (1994.)